|
|
| svibanj, 2009 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
lektire
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr
JOHANNA SPYRI:
HEIDI
Bilješke o piscu:
Johanna Spyri rođena je u švicarskom selu nedaleko od ciriškog jezera.
Odrasla je u kući u kojoj je živjelo puno djece. Počela je pisati za vrijeme
francusko-ruskog rata 1871. god. Najviše uspijeha doživjele su njezine
knjige za djecu, osobito Heidi. Knjiga je ubrzo prevedena na mnoge strane
jezike. Umrla je 1901. godine.
Mjesto radnje: U planinama, gradu, Sesmenova kuća
Vrijeme radnje: Ljeto, jesen, zima, proljeće
Osnovna misao: Pomozi drugima pa će drugi tebi pomoći.
Kratki sadržaj:
Sunce je grijalo i žena je vodila Heidi sa sobom do strike sa planine. Kad
su došli žena joj je rekla da je to njezin djed i ona mu je potrčala u susret.
Njih dvoje su bili veoma sretni i stalno su bili zajedno. Tamo je srela Heidi
i Petrovu baku. Ona je bila slijepa starica i Heidi se brinula o njoj. Nakon
tri godine žena se vratila i odvela Heidi u bogatu kuću. Ondje je srela
djevojčicu Klaru koja joj postaje prijateljica. Klara je bila bolesna i nije
mogla hodati. Klarina baka je Heidi naučila čitati. Heidi je po noći ustajala
te nije mogla spavati zbog čežnje za djedom. Stari liječnik je rekao da se
mora vratiti djedu. Sutradan je Heidi došla kod djeda. Donjela mu je
pismo u kojem je bilo mnogo novca. Stari liječnik je javio da će doći u
planine. Klara je htjela doći u planine k Heidi. Nakon nekoliko dana Klara
je stigla kod prijateljice. Klara je je u planinama ozdravila, prohodala.
Baka i Klarin otac bili su presretni. Klarin otac je obećao djedu da će se
brinuti za Heidi sve dok ne umre.
Analiza likova:
Heidi
Djevojčica koja nema roditelja, radoznala, vesela, poslušna, razigrana.
Djed
Vrijedan, spretan, prižan, pažljiv, strpljiv.
Petar
Ljubomoran, ali u duši dobar.
Klara
Nepokretna, tiha i povučena.
VJENCESLAV NOVAK:
U GLIB
Bilješke o piscu:
Vjencelav Novak (1859. – 1905). Bio je mlad, ali i plodonosan pisac.
Sa 23 godine napravio je svoje prvo djelo - pripovijest “Maca”, a njegov
posljednji roman je bio “Tito Dorčić”. Rođen u Senju. Širinom područja
koje je u svojim spisima obuhvatio nadvisuje sve hrvatske pripovjedače
svog doba, u svojim opisima nije samo opisivao zavičaj već i raznolikost
hrvatskog života. U svojim je romanima i pripovijestima zahvatio četiri
područja: grad Senj u svojoj prošlosti i u svome vremenu, Podgorje,
hrvatsko građanstvo i malograđanstvo, Proletarij. Bio je prvi hrvatski
pripovjedač koji je u kniževnim djelima sustavno iznosio pojave
socijalizma u Hrvatskoj i pokušao ukazati na goruća društvena pitanja.
No on je otišao i mnogo dalje. U svojim je djelima “ulazio” u svijet
sirotinje, učenika, prosjaka, izganika i beskućnika.
Cjeloukupni Novakov književni rad, bez obzira na područja iz kojih je
uzeta građa pojedinih pripovijesti, ima izrazito socijalno značenje.
Vrsta djela:
Socijalna pripovijetka
Mjesto radnje:
Zagreb
Vrijeme radnje:
Krajem 19 st.
Tema:
Odnos siromašnih i bogatih
Ideja:
“Bogat čovjek ne smije uzeti ono što je namijenjeno siromahu.”
Jezik i stil:
Djelo obiluje dijalozima, personifikacijama, epitetima, kontrastima.
Kratki sadržaj:
Uvod
Upoznajemo lik Artura, bogataša koji dobiva stipendiju i potporu,
te siromaha Jakova koji se bori za život i dobivanje stipendije mu je sve.
Zaplet
Jakovov dolazak i upoznavanje sa svojim možda budućim cimerom
(sve je ovisilo o stipendiji), odlazak u dekanat da vidi je li dobio stipendiju.
Vrhunac
Saznanje da Jakov nije dobio stipendiju, odlazi u neki obližnji kafić,
odlazak kući i dolazak Artura kod njega, Pavličevićeva “jezikova” juha.
Rasplet
Artura grize savjest te obećava da će pokušati nešto napraviti,
piše pismo ocu da neće prihvatiti stipendiju, odgovor oca na pismo
jedan je od zaključaka na djelo.
Dojam o djelu:
Djelo može emotivno djelovati na svakoga, a kamoli ne na neko
osjećajnog poput mene. Pisac je u ovom djelu odlično prikazao razliku
između siromašnih i bogatih na primjeru bogatijeg i manje talentiranog te
siromašnijeg i puno više talentiranog učenika. Bogatiji “uzima” stipendiju
siromašnijem. Ja osobno ne volim takvu vrstu nepravde i to je razlog
zašto je ovo djelo emotivno djelovalo na mene. Takve stvari se događaju
i dan danas, kako se onda ne bi događale i prije 100 godina. To je sve
nepravda koju treba ispraviti.
FERENC MOLNAR:
JUNACI PAVLOVE ULICE
Bilješke o piscu:
Ferenc Molnár je rođen 1878. god., a umro 1952. god. u Budimpešti.
Molnár je majstor scenske tehnike u kojoj se isprepleću romantična
sentimentalnost i realistika. Njegova djela drame su: "Labud", "Lilan", "Đavao", "Priča o vuku" i niz romana "Čamac bez gospodara", "Eva",
"Junaci Pavlove ulice" i mnoga druga. Omladinski roman "Junaci Pavlove
ulice" pronio mu je slavu širom svijeta.
Tema:
Borba između dvije skupine dječaka
Osnovna misao:
Treba prepoznati i cijeniti pravog prijatelja
Likovi:
Boka, Nemeček, Feri Ač, Gereb, Vajs, profesor Rac, Janko, Čengej
Mjesto radnje:
Mađarska
Kratki sadržaj:
U školi su se djeca pod satom latinskog jezika dopisivala. Čengej je poslao
pismo Boki. Pismo je bacio k Nemčeku i rekao da ga dâ Boki. Nemček je
pismo bacio Boki i on je otvorio. U pismu je pisalo da je sastanak u 3 sata
i da se bira predsjednik. Za predsjednika su izabrali Boku. Jednog dana
Nemček se je igrao kuglicama. Naišla su dva pastora, oni su članovi
udruženja Crvenih košulja i oteli su Nemčeku sve kuglice. Za nekoliko
dana Boka i Nemček su otišli na otok gdje su Crvene košulje. Put je bio
jako težak i morali su se dobro sakriti da ih ne opaze. Boka se popeo na
brdo i sa dalekozorom promatrao protivnika. Boki se učinilo da je među
mnoštvom dječaka ugledao i Gerba. Nije još bio siguran. Boka i Nemček
su se približavali otoku da vide da li je to Gereb. Na obali su našli čamac
kojim su se prevezli do otočića. Na malom otoku su ugledali Gereba. On ih
je izdao. Pričao je sa vođom Crvenih košulja Ferijem Ačom. Boka je otišao
na otok a Nemček je ostao kod čamca. Kada se Boka vratio rekao je
Nemčeku da skoči u jezero da ga ne otkriju , a da će on sakriti čamac.
Crvene košulje su odustale od potrage jer su mislile da su pobjegli.
Nemeček je sutradan cijelo vrijeme kašljao jer se prehladio od hladne
vode. Jednoga dana vidio je Gereba kako Janku daje cigarete da im
pomogne u borbi protiv Pavlo-uličana. Janko je pristao. Mali Nemeček je
svaki dan odlazio na otok kod neprijatelja. Jednom su ga primjetili i bacili
u jezero. Tada se jako prehladio. Crvene košulje su najavile rat. Gereb je
Bilješke tijekom čitanja:
- Pisac opisuje radnu atmosferu u prirodopisnom kabinetu učenika 4.
razreda
- Čonakoš šalje pismo Boki u vezi sastanka na grundu
- Vrlo lijepo je opisan grund koji je dječacima iz Pavlove ulice značio
beskrajnost i slobodu
- Nemeček na grundu susreće Feri Ača koji krade njihovu zastavu
- Dječaci se sastaju na grundu i izaberu Boku za predsjednika
- Čonakoš, Boka i Nemeček odlaze na otok u botaničkom vrtu gdje
ostavljaju papir s porukom "Tu su bili dečki iz Pavlove ulice."
- Hrabri Nemeček sam odlazi kod crvenokošuljaša, oni ga uhvate i bacaju
u vodu "a on iz vode gleda tako tužnim pogledom kao kakva žalosna
žabica"
- Dječaci Pavlove ulice pripremaju plan za obranu svojeg grunda
- Hrabri mali Nemeček se razbolio
- Gereb šalje pismo u kojem otkriva plan crvenih košulja, moli da mu
oproste i da ga opet prime u svoje društvo
- Započinje borba za grund - "dan bitke bio je divan proljetni dan,
vrijeme koje se samo moglo poželjeti."
- Borba je opisana kao žestok susret dvije grupe dječaka "a mala truba je
odjeknula u znak da tvrđave otpočnu s bombardiranjem. Pješčane
bombe počele su letjeti."
- Nemeček je jako bolestan - "taj tako veseli pješak, a sada tako žalosni
kapetan Pavlove ulice jako se promijenio."
- Boka saznaje da će se na grundu, kojeg je toliko volio i za kojeg se
toliko borio, graditi nova zgrada "čitav svijet okretao se oko Boke,
počeo je plakati, a velika bol pritiskivala je njegovo srce."
MATO LOVRAK:
DRUŽBA PERE KVRŽICE
Bilješke o piscu:
Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. g. u Velikom Građevcu kod Bjelovara. Književničkim radom se bavio 50 godina. Najviše književničkih radova napisao je za dijecu. Posebnu popularnost stekli su romani “Vlak u snijegu” i “Družba Pere Kvržice”. Dramatizirani su, a prema njihovom sadržaju snimljeni su filmovi istoga naslova. U svojim djelima Mato Lovrak prikazuje djecu u igri, u školi, u obitelji, u različitim akcijama i pustolovinama. Mnoga Lovrakova djela prevedena su na druge jezika. Mato Lovrak umro je 1974. g. u Zagrebu.
Mjesto radnje:
Selo
Vrijeme radnje:
Lipanj
Tema:
Djeca obnavljaju stari mlin da bi ga predali na uporabu nesložnim
seljanima.
Osnovna misao:
Zajedničkim radom i trudom sve se može ostvariti.
Likovi:
Pero, Šilo, Medo, Milo dijete, Budala, Divljak, Danica, Marija, učitelj.
Kratki sadržaj:
Bio je mjesec lipanj. Pero se rano probudio i poveo kravu u polje. Imao je temperaturu. Sjećao se riječi koje je otac govorio majci o starom mlinu. Mlin je bio zajedničko imanje cijelog sela. Nakon što se potrgao most tako da se kolima ne može prijeći u mlin neki su seljaci htijeli da se most popravi, a drugi su se tome protivili. S vremenom seljaci su prešli mljeti u stari mlin, a svoj su mlin napustili. Pero je cijelo jutro o tome razmišljao i odlučio da skupi svoju družbu i obnovi stari mlin. Vratio se kući i veselo krenuo u školu. Pridružili su mu se prijatelji: Medo, Šilo, Budala, Divljak i Milo dijete. Iako su morali na vrijeme biti u školi otišli su na trešnju gazde
Marka da bi im Pero pokazao stari mlin. Odatle su ih potjerali tako da su otišli do starog zvonika odakle se mlin najbolje vidi. Tu im je rekao da će mlin biti njihov, a o detaljima će se kasnije dogovoriti. U školu su zakasnili, ali im je učitelj oprostio zbog poslova koje moraju raditi dok drugi spavaju. Taj dan i Pero je dobio nadimak. Zvali su ga Pero Kvržica. Sutradan su svi krenuli u mlin. Put do mlina je bio zapušten i pun granja.
Pored mlina je bilo mutno jezero. Sve je to trebalo očistiti i pokrenuti stari mlin. Svoje slobodno vrijeme su provodili u uređivanju mlina. Jednog dana u blizini mlina su pronašli bunar. Htjeli su ga očistiti da bi imali pitku vodu. Prvi je u bunar išao Medo, a kada su ga izvukli van bio je u nesvijesti. Srećom uskoro mu je bilo bolje. Sutradan su Peru spustili u bunar, ali dok su ga spuštali ispao im je lanac i Pero je pao u bunar. Uspjeli su ga spasiti, ali se prehladio i nije mogao ići u mlin. Do Perinog ozdravljenja za vođu je izabran Divljak. Misleći na Peru nastojali su napraviti što više posla. Napravili su mostić, očistili grane koje su smetale. U bunaru je bilo pitke vode. Kada se Pero vratio bio je sretan, a Divljak se naljutio i pobjegao.
S njim je otišao i Budala. Dječaci su se bojali da oni ne odaju njihovu tajnu. Zaprijetili su mu, ali je Divljak ipak sve ispričao djevojčicama, Mariji i Danici. One su došle u mlin i kada su već sve znale dječaci su ih morali primiti u grupu. Osim toga, djevojčice su znale čistiti, crtati i uređivati vrt. Već je skoro bilo gotovo i svi su bili sretni. Čuli su da se u selu odrasli opet pokušavaju dogovoriti o popravku mlina, ali im to nije uspjelo. Družba je odlučila predati mlin seljacima na zadnji dan škole. Kada su jednog dana došli do mlina vidjeli su izgaženi vrt i pošarane zidove mlina. Znali su da je to učinio Divljak. Družba nije odustala, svu su štetu popravili i očistili su mlin. Kasno su se vratili kući i zbog toga imali probleme, ali tajnu nisu odali. Približavao se kraj školske godine i u mlinu je sve bilo gotovo. Samo se uljepšavalo ono što je već učinjeno. Motrili su na Divljaka da ne oda njihovu tajnu. Nekoliko dana prije završetka škole dječaci su sve ispričali učitelju i pokazali mu uređeni mlin. Dogovorili su se da se završna školska svečanost održi u mlinu. Na zadnji dan škole roditelji su kao i uvijek došli u školu, a među njima je bio i načelnik općine. Bili su tu i tamburaši.
Učitelj je pozvao da svi pođu do mlina. Čuo se žamor jer nitko nije mogao razumjeti učiteljev postupak. Ipak su krenuli. U mlinu su ih dočekala djeca gdje su zajedno proslavili obnovu mlina.
VLADIMIR NAZOR:
VELI JOŽE
Tema:
Doživljaji diva Velog Jože
Osnovna misao:
Pohlepa nam može biti samo na štetu, a ne na korist
Likovi:
Veli Jože, Ilija, Libert, Jurić, ovčar Ivan, Civetta
Kratki sadržaj:
U gradu Motovunu živo je jedan kmet koji je bio velik kao div. Bio je veoma snažan, ali je služio i pokoravao se gospodi, a pomagao je i radnicima. Orao je po polju, vukao najveće terete, tj. radio je najteže poslove. Taj div zvao se Jože. Jože je zanosno obavljao svoje dužnosti dok nije došao providur i odveo ga brodom u Mletke. Na moru ih je uvatila bura i lađa se potopila, ali Jože se spasio. U toj lađi bio je zatvoren Galeat Ilija. On je bio div sa puno ruku, ali bez nogu. Također je bio i rob. Prije smrti rekao je Joži da ne dopusti nikom da mu gospodari, nego da bude slobodan čovjek. Pošto je Joži bilo jako žao Ilije, odlučio je poslušati njegov savjet. Nakon nekoliko dana Jože i kmetovi su pobjegli od svojih gospodara na neko brdo. Tamo su jako lijepo živjeli. Jednom prilikom dok su kopali, iskopali su gomilu zlata. Njihovi su im gospodari došli pomagati za zlatnike. Gospodari su radili svakojake poslove za svoje bivše sluge, a kući su se vraćali bogati. Došlo je vrijeme dijeljenja posijeda. Zbog svoje pohlepe, divovi su se posvađali. Jože je bio najžalosniji, jer nije dobio sve ono što je zaslužio. Osvetio se ostalim divovima tako što je spalio kolibu žita. Divovi su bili ljuti pa su progonili Jožu. Jože je našao svoj zaklon kod Civette. Civetta je postao vođa kmetova pa je on razdjelio posjede. Joži je dao najbolju zemlju. Jože je ubio dva diva. Divovi su bili žalosni i nisu znali što da rade. Pitali su Civettu za savjet. On im je rekao da ih je to Bog kaznio zato što su bili nepravedni prema Joži. Jože se vraćao svom Motovunu, a prije ulaska u grad sjetio se Ilijinih riječi pa je odlučio da više ne bude kmet nego slobodan čovjek. Napustio je Civettu i Motovun
i više se nikad nije vratio.
Hallo ljudi
zovem se maja
imam jako jakooooo
punoooo napisanih lektira
pa zelim pomoci onima
kojima se bas neda citat
idem u 3. razzz srednje skole
ako nekome treba bilo koja lektira neka
se javi u komuuu
i ja cu je odmah objavit
veliki pozdrav
kissss
